Predloženo održavanje znanstvenog skupa Mučenici i mučenički trag(ovi) u hrvatskoj prošlosti

Kategorija: Vijesti KHM/CHM Kreirano: Subota, 06 Travanj 2013

Predsjednik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij gospićko-senjski biskup Mile Bogović predstavio je 4. travnja na 37. međunarodnom simpoziju profesora filozofije i teologije u Sarajevu prijedlog Komisije da se održi znanstveni skup na temu: Mučenici i mučenički trag(ovi) u hrvatskoj prošlosti. Predložio je da suorganizatori hrvatska visoka teološka učilišta.

Komisija HBK i BK BiH za hrvatski martirologij priprema znanstveni skup pod naslovom: Mučenici i mučenički trag(ovi) u hrvatskoj prošlosti. Pritom je nužno upućena na suradnju s našim visokim teološkim učilištima.

Kad je papa Ivan Pavao II. tražio u prošlom tisućljeću što od ostvarenih vrjednota čovječanstva treba prenijeti preko praga novog tisućljeća, na pravo mjesto stavio je mučeništvo i pozvao sve narode da ne prepuste zaboravu one koji su pretrpjeli mučeništvo, odnosno da ih popišu i časte. Mi smo u Hrvatskoj sagradili Crkvu hrvatskih mučenika, ali nismo pritom imali jasnu sliku tko su ti mučenici. Potom smo održali znanstveni skup o žrtvama i mučenicima iz vremena komunističke vladavine. Nužno nam se tada nametnulo pitanje koja je razdjelnica između mučenika i žrtava kao i zadatak razjašnjavanja pojma mučenika. Slijedi potom istraživanje i tragova mučenika u našoj prošlosti.

Povijest se može pisati pod različitim vidovima, kao „događajnica“ općenito, kao povijest ljudske misli, povijest športa, filozofije, gospodarstva, umjetnosti, itd. Prva Crkva počela je pisati povijest pod vidom mučeništva kada je sastavljala martirologije. Smatrala je da su mučenici - kao nasljedovatelji Krista mučenika - najjača potpora životu i rastu Crkve.

Kada se kardinal Puljić predstavio papi Franji I. i rekao mu otkud dolazi, papa Franjo odgovorio mu je da dolazi kardinal dolazi iz trpeće Crkve. Poznato nam je da je u Bosni  i Hercegovini katolički puk prošao najveća progonstva, ali je najžilaviji u biološkom smislu i najčvršći u vjerskom pogledu. Jesu li tu plodovi mučeništva?

Do sada se o našim mučenicima pisalo uglavnom u propovjedničkoj literaturi. Želeći proučavanje dignuti na znanstvenu razinu organizirat ćemo znanstveni skup na temu mučeništva općenito i o mučeničkim tragovima u našoj prošlosti.

Rezultati naših dosadašnjih promišljanja o navedenoj temi odnose se na sljedeće:

I. Mučenici općenito

Tematiku treba sagledati pod različitim vidovima:

1. Mučeništvo kao općenita pojava (univerzalnost mučeništva)

2. Povijesno-liturgijski vid (razvoj kulta mučenika u Crkvi)

3. Teološki vid (teološko poimanje mučeništva)

4. Crkveno-pravni vid (mučeništva i kanonizacija)

5. Drugi vatikanski sabor i Ivan Pavao II. o mučeništvu

6. Kršćanski mučenici u totalitarnim režimima XX. stoljeća

7. Ekumenski vid (mučeništvo u pravoslavnoj i protestantskoj tradiciji)

II. Mučenički trag(ovi) u hrvatskoj prošlosti

- Prvi kršćanski mučenici na današnjem hrvatskom prostoru (III. i IV. stoljeće)

- Vrijeme arijanizma i Seoba naroda

- Vrijeme hrvatskih knezova i kraljeva (osveta poganstva kod pokrštavanja; kriza odnosa između Istoka i Zapada)

- Križarski i viteški duh te nasilni velikaši

- Provala Mongola

- Protivnici crkvene obnove, „bosanska hereza“ (Nikola Tavelić)

- Prodor islama i vjernost kršćanstvu („predziđe“)

- borci protiv nepravde u kršćanskoj državi

- Prvi svjetski rat i „Hrvatska na mučilima“ (poraće)

- Mučeništvo u nas za vrijeme „triju zala“ 20. stoljeća

Potrebno je otkriti „mučeničke tragove“ jer pod tim vidom nije se do sada pisalo znanstvenom metodom te bi znanstveni skup obavio u tome pionirski rad. Moguće je također da to bude tema idućeg susreta profesora teologije. Predloženo je da se sa strane profesora teologije odredi odbor koji bi zajedno s Komisijom pripremio znanstveni skup te da se razmotri mogućnost da se tema uzme kao poseban projekt naših teologa. Načelno je prihvaćena suorganizacija naših teoloških učilišta koja će izabrati u organizacijski odbor po jednoga člana. U raspravi je predloženo da se na istu temu na našim visokim učilištima oblikuju projekti. Simpozij o mučenicima održat će se u kasnu jesen ove godine ili u proljeće sljedeće godine.

Komunistički zločini bili su tema prošlog simpozija i uskoro izlazi zbornik radova sa simpozija (sažeci su u Hrvatskoj vjernosti, br. 8). Korisno će biti koristiti se knjigom Gabrijela Jurišića: Hrvatski mučenici za vjeru i dom. Kao uvod u tu knjigu objavljena je poslanica biskupa Bogovića Mučenici – graditelji zajedništva. Za mučeničke tragove u hrvatskoj prošlosti može kao nadahnuće poslužiti knjižica Križni put – Isusov kalvarijski put u križnom putu Hrvata (Udbina, 2012.). Tu su tekstovi Bernardina Škunce i Mile Bogovića sročeni upravo u smislu hrvatskih mučeničkih tragova (postaja).

Uz biskupa Bogovića, na 37. međunarodnom simpoziju profesora filozofije i teologije u Sarajevu 4. travnja 2013. sudjelovali su članovi Komisije Josip Dukić, Miljenko Stojić i Pero Brajko.

J. Dukić - M. Bogović

Hitovi: 5168