Postavljena zvona na CHM

Kategorija: Vijesti KHM/CHM Kreirano: Subota, 10 Travanj 2010

Razgovarali smo s gospićko-senjskim biskupom mons. Dr. Milom Bogovićem, predsjednikom Izvršnog odbora za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Povod je skori dovršetak izgradnje tog velebnog zdanja koje je započeto još 2003. godine. Preuzvišeni, 9. travnja ove godine posjetili ste s biskupijskim ekonomom vlč. Nikolom Turkaljem i voditeljem građevinskog ureda CHM na Udbini g. Ivom Vukićem gradilište Crkve hrvatskih mučenika na Udbini. Na crkvu 8. travnja 2010. godine postavljena četiri zvona: jedno je posvećeno na čast svih hrvatskih mučenika (dar Gospićko-senjske biskupije), a druga tri našim proglašenim mučenicima Nikoli Taveliću (dar Mije Matića – iseljena Hrvatska), Marku Križevčaninu (dar Hrvatskog sabora) i Alojziju Stepincu (dar Hrvatske biskupske konferencije).

1. U kojoj su fazi građevinski radovi i kada se predviđa njihov završetak?
Crkva je u veljači ove godine trebala biti građevinski dovršena Nešto nevrijeme, nešto druge teškoće produljili su radove. Nadamo se da ćemo preuzeti „ključ u ruke“ do Dana hrvatskih mučenika 11. rujna ove godine.

2. Koji su daljnji koraci nakon završetka građevinskih radova?
Nakon dovršetka građevinskih radova započet ćemo s uređenjem unutrašnjosti. Trebat će urediti svetište. Tu je oltar, ambon, mozaik hrvatskih mučenika na zidu iza oltara. Preostaju u lađi klupe, križni put, ispovjedaonice i sl. Trebat će u prizemlju urediti i dnevnu kapelu. Pred crkvom postavit ćemo kip Ivana Pavla II. kako prelazi preko praga trećeg tisućljeća s pozivom svim narodima da štuju i slijede svoje mučenike. Mnogi nas pozivaju da se uključimo u akciju kako bi se na Krbavskom polju uredilo zajedničko groblje svih onih koji su završili u raznim jamama, a više se i ne mogu identificirati pa se i ne može utvrditi otkuda su ljudi i gdje je njihovo groblje. Ovdje bi mogli imati zajednički grob. Mislim da bi to moglo biti negdje oko kapele sv. Marka u Podudbini, otkuda redovito na Dan hrvatskih mučenika kreće procesija. Ne znam postoji li neko pogodnije mjesto za pokapanje njihovih zemnih ostataka, ali svakako je naša kršćanska ljudska i civilizacijska zadaća da ih dolično sahranimo.

3. Kako stojite s financijskom konstrukcijom?
CHM se ne gradi na način kako se druge građevine grade, pri čemu treba imati najprije zatvorenu financijsku konstrukciju. Mi gradimo i tumačimo što radimo i ljudi se malo po malo odazivlju te tako možemo nastaviti. Tako vjerujemo da ćemo i dalje. Sada ćemo početi izradu pojedinačnih dijelova koje može financirati pojedini darovatelj u znak zahvalnosti za nekoga svoga stradalnika i patnika.

4. Kad će crkva biti blagoslovljena, tj. otvorena za bogoslužje?
Mislim da bismo ove godine mogli blagosloviti crkvu. Budući da je to nacionalni projekt, trebat će se prethodno dogovoriti na razini Glavnog odbora i HBK kada ćemo to učiniti.

5. Rado bismo još jednom čuli i idejnu poruku izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Udbini.
Drago mi je da projekt izgradnje privodimo kraju. Trebat će još dosta vremena dok se stvori jedna tradicija koja će prenositi poruke ove crkve. U ovogodišnjem kalendaru popisali smo te poruke. Mogu se pročitati i na portalu CHM. To su vjera u snagu mučeništva te zahvalnosti braniteljima i žrtvama za druge, vjernost krsnim obećanjima i nacionalnim korijenima. Zatim, gajiti hrvatsku nacionalnu i kulturnu posebnost, povezivati iseljenju i domovinsku Hrvatsku, čuvati odanost Svetoj stolici i gajiti pobožnost Majci Božjoj. Sve se to može i drugačije reći, recimo riječima pape Ivana Pavla II.: „Ne prepustite zaboravu one koji su svoje živote položili zato da bi drugi mogli živjeti.“

6. Na CHM su 8. travnja 2010. postavljena zvona. Protumačite nam simboliku tog čina, ali i kome su zvona posvećena i tko su darovatelji?
Podizanje zvona na crkvu u Udbini doista je znak velikog zaokreta na Udbini. Od mnogih sam starih udbinjana slušao kako su nakon što su pred dan Sv. Lucije 1942. protjerani iz svoga zavičaja i mjesta još dugo u snovima slušali zvona s crkve Sv. Nikole. Nisu smjeli u Udbinu ni poviriti.
Kada su nakon „Oluje“ mogli doći, nije više bilo ni njihove kuća ni njihove crkve. No, crkva je u novije vrijeme na Udbini potrebna jer su tamo došli brojni prognanici iz Bosne. Tako je obnovljena župna zajednica na Udbini. Njome je upravljao fra Ivan Savić iz Gračaca. U jesen 1996. došao je za upravitelja sarajevski svećenik Anto Trgovčević. Dobio je stan i bogoslužni prostor napuštenu privatnu kuću u Katedralskoj br. 8. Pred kućom je od dasaka i greda montiran nosač zvona, tako da je nakon dugo vremena odjeknuo Udbinom zvuk crkvenog zvona. Ljeti 2002. dolazi za upravitelja fra Nediljko Knezović.
Veće dulje su razne „humanitarne“ udruge napadale župnika da je zauzeo kuću jedno Srbina koji se nema kamo vratiti iz Beograda. Iduće godine dobiven je za bogoslužni prostr i stan župnika druga kuća (a ona prva je i danas prazna!) kamo je preneseno i zvono. Ono je pozvalo vjernike prvi put u nove prostorije za Božić 2003. godine.
Trebalo je čekati još sedam godina da se crkvena zvona mogu čuti s jedne crkve na Udbini. To se dogodilo 8. travnja ove godine kada su na „preslicu“ CHM postavljena četiri zvona. Ta zvona su odmah uz ruševine stare župne crkve na kojoj su utihnula zvona prije 68 godina. Ova današnja širit će svoje zvukove i melodije nad Krbavskim poljem, mjestom velike tragedije 1943., ali i tragedije udbinskog puka 12. prosinca 1942. Postavljena su četiri zvona. Jedno je posvećeno na čast svih hrvatskih mučenika (dar Gospićko-senjske biskupije), a druga tri našim proglašenim mučenicima: Nikoli Taveliću (dar Mije Matića – iseljena Hrvatska), Marku Križevčaninu (dar Hrvatskog sabora) i Alojziju Stepincu (dar Hrvatske biskupske konferencije).

7. Nedavno je iz gliptoteke HAZU stigla replika Višeslavove krstionice. Gdje će biti njezino mjesto?
Zamolili smo u siječnju ove godine HAZU i njezinog predsjednika akademika Milana Moguša da Akademijina Gliptoteka izradi repliku Višeslavove krstionice kao svoj dar za CHM. Predsjedništvo HAZU odmah je prihvatilo molbu i mogli smo veće 26. ožujka ove godine preuzeti izrađenu krstionicu. Kako je poznato, u Glavnom odboru CHM nalaze se predstavnici naših najvažnijih crkvenih, državnih i kulturnih ustanova. Tako je u ime HAZU u Odboru njezin predsjednik akademik Milan Moguš.
I u Gliptoteci naišli smo na srdačan prijem i na otvorenu podršku. Višeslavova krstionica bila je nekad u crkvi sv. Križ u Ninu. Projekt CHM nadahnut je upravo tom prvom katedralom hrvatskog biskupa. Krstionicu ćemo staviti u središte CHM, točno ispod kupole. Ispod krstionice u kripti bit će sarkofag hrvatskih mučenika. Kršćanin, naime, po krštenju prihvaća opredjeljenje življenja i umiranja uza druge. Sarkofag ispod krstionice želi biti trajni spomenik svima onima koji su takvo opredjeljenje svjedočili do kraja na ovim našim hrvatskim prostorima.

Hitovi: 2574