Obljetnica ubojstva Julija Bürgera, slatinskog župnika i dekana te upravitelja župe Voćin

Kreirano: Nedjelja, 13 Prosinac 2015

Slatina, (IKA) - U župnoj crkvi Sv. Josipa u Slatini požeški biskup Antun Škvorčević predvodio je 10. prosinca euharistijsko slavlje u koncelebraciji sa svećenicima Slatinskog dekanata na čelu s dekanom Mladenom Štivinom i arhiđakonom slavonsko-podravskim Vladom Škrinjarićem prigodom 71. obljetnice ubojstva Julija Bürgera, slatinskog župnika i dekana te upravitelja župe Voćin.

Nakon riječi dobrodošlice župnika Dragana Hrgića, biskup je pozdravio okupljene svećenike i vjernike te ih pozvao na molitvu za sve žrtve ubijene u Slatini "krvavog Uskrsa" 1944. kao i ubijene u logoru Slatinski Drenovac "krvave jeseni" te iste godine zajedno sa župnikom Bürgerom, ugrađene u hrvatsku mučeničku baštinu, našu slobodu i dostojanstvo. Potaknuo je da u ovoj svetoj misi povjere sve žrtve Božjem milosrđu, uključujući i one koji su ih progonili i ubijali iz ideoloških pobuda. Pozvao je na molitvu i za prvog hrvatskog predsjednika koji je preminuo na današnji dan. 
U homiliji biskup je kazao kako se ovoga dana zaustavljamo pred događajima prošlosti o kojima još uvijek nemamo dovoljne jasnoće jer im se još uvijek pristupa politički, ideološki, nacionalno, interesno i na druge slične načine. Pokatkad se i među vjernicima, nastavio je, pojavljuju određene sumnje prema žrtvama iz tog vremena, jer se ne uspijeva doći do jedinstvenog tumačenja okolnosti njihova ubojstva. Istaknuo je da su mnogi ljudi u vrijeme II. svjetskog rata bili ubijani – ne zbog toga što su sami učinili neka zlodjela – nego jednostavno zato što nisu pripadali istoj političkoj skupini, ideologiji ili naciji, nisu pristajali na način rješavanja određenih problema te ih se takve smatralo neprijateljima koje se sa spomenutih naslova progonilo i ubijalo. Taj sustav djelovanja nije na našim prostorima prestao niti nakon II. svjetskog rata, nego je dobio nove oblike u kojima je totalitarna vlast svjedočila da je gospodar ljudskih života te se neistomišljenicima osvećivala progonom, namještenim sudskim procesima i ubijanjem. Dodatnu težinu svemu tome daje i činjenica da su pojedini pripadnici određene ideologije ili nacije nerijetko smatrali prihvatljivim da se sličnim postupcima pristupa pripadnicima drugih nazora i svoje nacije, opravdavajući svoju stranu za zločine. 
Protumačio je kako i danas kod nas u nekim krugovima postoje određena politička stajališta koja događajima prošlosti pristupaju s istih ili sličnih polazišta, opravdavajući ili prikrivajući vlastita nedjela te tako nanose nepravda ratnim žrtvama koje još jedanput postaju žrtvama, o čemu smo u najnovije vrijeme svjedoci s obzirom na bl. Alojzija Stepinca. Biskup je kazao vjernicima da se nismo okupili u slatinskoj župnoj crkvi da bismo osuđivali zločince te i sami postali zarobljenicima navedenih stavova, nego da bismo žrtve stavili u središte svoje pozornosti, pogledali ih Božjim očima, pristupili im s evanđeoskih polazišta. Istaknuo je da nam u tom pomažu naviještena biblijska čitanja. Na temelju ulomka iz Knjige Izaije proroka biskup je objasnio kako prorok svome narodu u babilonskom sužanjstvu ne tumači što mu je neprijatelj učinio, nego ih uči tako promatrati svoje teško stanje i u njem vidjeti Boga na djelu koji vodi povijest i koji i iz ljudski najtežih situacija zna dovesti k cilju i smislu. 
Kazao je da prorok pri tom podsjeća svoje na egipatsko sužanjstvo i Božju inicijativu njihova izbavljenja i dara slobode. Ukazao im je na to, rekao je biskup, kako Bog u svemu ima zadnju riječ, i to ne osude – nego spasenja. Upozorio je da prorok u navedenom ulomku naziva Boga otkupiteljem te je protumačio što u našem svakodnevnom životu znači nekoga otkupiti iz njegova teškog, izgubljenog stanja, da bi upozorio kako nas je Bog u Isusovoj žrtvi na križu, nepravednoj osudi i prezrenosti otkupio od zarobljenosti zlom i smrću i kako su nedužne žrtve na svoj način pridružene tom Božjem djelu izbavljenja čovjeka iz ralja smrti upravo putem patnje, žrtve i smrti te da u tom svjetlu treba gledati i žrtvu župnika Bürgera. Na liku Ivana Krstitelja iz današnjeg evanđelja biskup je Isusovim riječima ocrtao veličinu ljudi koji su žrtve nepravde moćnika, koji same sebe polažu za druge u braku, žrtvuju se za dobro, ustrajavaju u poštenju i na temelju toga obrazložio Isusovu tvrdnje da se tim putem stiže u kraljevstvo nebesko, puninu života. Potrebno nam je, nastavio je biskup, vidjeti se u tome Božjem djelovanju, u kojemu nismo prepušteni samima sebi, nego u kojem nas je Krist otkupio svojom krvlju i žrtvom na križu. Na taj način je svaka žrtva, također žrtva župnika Bürgera, sudioništvo u Isusovoj žrtvi po kojoj Bog progovara i otkriva da je njegova moć ljubavi jača od moći smrti.
Na kraju mise biskup je zahvalio vjernicima na sudjelovanju te potaknuo na trajnu molitvu za sve žrtve mržnje da one pridonesu dobru hrvatskog naroda i svih građana naše domovine. 

Hitovi: 2860