Misno slavlje na obljetnicu stradanja Škabrnje u Domovinskome ratu

Kreirano: Srijeda, 18 Studeni 2015

Škabrnja, (IKA) - „Naša budućnost je čvršća ako se oslonimo na one koji su znali živjeti za druge, na naše mučenike", poručio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović u propovijedi misnog slavlja koje je predvodio 18. studenoga u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Škabrnji na 24. obljetnicu stradanja tog mjesta u zadarskom zaleđu u Domovinskom ratu.

Suslavili su brojni svećenici iz cijele Hrvatske i okupilo se više tisuća ljudi iz cijele domovine. U Škabrnji treba postaviti pitanje kako je moguće da čovjek tako okrutno postupa prema drugom čovjeku, rekao je mons. Bogović, istaknuvši da je pokraj žrtvenika Isusa Krista najlakše shvatiti i osmisliti svaku žrtvu, pa i škabrnjsku. „Na oltaru se slavi pobjeda nad neprijateljem, smrću, ali i spremnost da se živi za drugoga i da se život položi za drugoga. U tom svjetlu škabrnjska žrtva postaje osmišljenija i vrjednija", rekao je mons. Bogović. Tragom evanđelja o slijepcu iz Jerihona, biskup je potaknuo kako „bi bilo dobro da svi molimo Gospodina, 'Daj da progledam!'. Koliko puta smo osjetili sljepoću našeg naroda, gluhoću za istinu? Kao da nešto smeta našim ušima da čuju punu istinu, našim očima da vide što se događa. Slijepac iz evanđelja je i pored tjelesne sljepoće prepoznao glavno u svojoj sredini, svoga spasitelja, Sina Davidova", istaknuo je mons. Bogović. Oko Isusa je bilo puno ljudi koji ga i pored zdravih očiju nisu uočili. „Gledali su tren u Isusa, tren u nešto drugo, sve im je bilo jednako. Često smo slijepi za očite stvari. Koja gluhoća i sljepoća o žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća, koja gluhoća i sljepoća za žrtve Vukovara, Škabrnje i ostalih žrtava. Ima ih koji to osjećaju, ali koliko je još sljepoće u tom našem narodu", upozorio je mons. Bogović. U vremenima velikih stradanja u cijeloj Hrvatskoj osjećali smo da se sve trese, nismo na čvrstom tlu, da su sile ovog svijeta podivljale i sve uništavale, no „vjerujemo da zadnju riječ o životima stradalih nisu rekli njihovi mučitelji, nego njihov spasitelj, Isus Krist", istaknuo je biskup.

„Mnogi lutaju, zadržavaju se na nevažnome, a ne prepoznaju u ovom svijetu nazočnost Gospodara vremena i vječnosti. Postoji razrađena tehnika kako čovjeka uvjeriti i nagnati da prihvati laž. Sv. Pavao je pisao da su se neki okrenuli od istine i okrenuli se lažima; laž podmeću i prodaju kao istinu i to čine vješto. To je moguće kad se makne Boga, kad čovjek uzme sebi pravo igrati se Božjom ulogom", upozorio je biskup. Spomenuo je molitvu u crkvi Notre Dame u Parizu nakon tamošnjeg masakra. Upravo u ovom mjesecu, 10. studenog 1793. g., za vrijeme Francuske revolucije revolucionari su došli u tu crkvu i unijeli u nju na nosilima obnaženu glumicu. Nazvali su je božica Razuma i odali joj božansko poštovanje. „Time su htjeli reći, čovjek je sve, Bog i Majka Božja su priče za vjerski zaslijepljene. Nema Boga, samo čovjeku pripada čast i slava, govorili su i klanjali se stvorenjima. Nisu bili svjesni posljedica tog čina" rekao je mons. Bogović, dodavši da je nakon nekoliko dana taj s čela povorke koja je unosila božicu razuma u crkvu, završio na giljotini od onih koji su ga veličali. „I škabrnjskom kipu Majke Božje i Isusu u naručju odsječena je glava. U kipu je sad i sjekira kojom je to učinjeno. To je grozota o kojoj piše Makabejska knjiga; kad su htjeli uništiti sve sveto u Izraelu, stvorili su grozotu kojoj su se klanjali i častili. Čemu se klanja taj koji odrubljuje glave? Ostanemo bez riječi", rekao je mons. Bogović. Kad se zaniječe Božja slika u čovjeku, onda se zaniječe i svako njegovo dostojanstvo, upozorio je gospićko-senjski biskup. „Takvi su došli i do Vukovara i pjevali ljudožderske pjesme, a tako su se i ponašali. Pojavili su se i u Škabrnji i masakrirali nedužne ljude. Takvi su ušli u Slunj i došli pred Gospić. Takvi su spremni milijune pobiti. Oni umjesto Boga sebe stavljaju kao vrhovnu normu i rade što žele" upozorio je biskup. „Naš i odgovor Crkve nije u osveti i mržnji, nego da u Boga stavljamo povjerenje, tražimo ga da ispravno vidimo i sudimo, ali konačni sud prepustimo Bogu. Vjernici ne misle da su nasilnici rekli zadnju riječ o stradalima. Vjerujemo da su stradali došli pred lice milosrdnog suca, ali i da oni koji su nemilosrdno postupali prema njima, neće izbjeći sud Boga pravednoga", rekao je mons. Bogović.

Biskup je aktualizirao i navještaj prvog čitanja, o kralju Antiohu koji je htio uspostaviti kraljevstvo u kojem se svi trebaju odreći svojih običaja, vjere, prihvatiti jedinstveni kult i nametnutu kulturu, kao da nije bilo ništa što su prije imali i što ih je držalo, kao da je sve to štetno i beskorisno. „Kad se relativiziralo stečene vrednote, vjera i povijest naroda, to je bio uvod u totalitarizme, diktature i nasilja nad ljudima, nad njihovim životima i savjestima. Kad se potiralo bogoljublje i domoljublje, stradavalo je i čovjekoljublje. To je vodilo diktaturama 20. st., komunizmu, fašizmu, nacional-socijalizamu. Ako se na čovjeka prenese pravo koje pripada Bogu, rađaju se Hitleri, Staljini, Tite i slični onima koji su uništili Škabrnju, Vukovar, koji su palili i rušili po Hrvatskoj".

„Imaš li ti Hrvatska, Europo, neke svetinje koje treba štititi i braniti, koje treba uvijek imati na umu, koje treba spasiti i za sve koji će poslije živjeti, koje ćeš kao dragocjeni dar prenijeti na nove naraštaje? Imaš li, Hrvatska, vrednota koje treba sačuvati za iduća pokoljenja, za koje se treba i boriti kao što su se borili naši branitelji i uz rizik vlastitog života", zapitao se biskup Bogović u propovijedi te se spomenuo i gradnje Crkve hrvatskih mučeika na Udbini i svih onih koji su pali za Domovinu a ne zna im se grob. „Za takve predlažemo Svehrvatski grob na Krbavskom polju, koje se nalazi podno Crkve hrvatskih mučenika. Na tom je mjestu naše veliko groblje, jer je tu 1493. g. u nekoliko sati poginulo oko deset tisuća branitelja. Škabrnja je mjesto gdje treba spomenuti i ta pitanja, jer njena stradanja nisu samo rana tog mjesta i tog kraja, nego su rana na tijelu naše zajedničke domovine Hrvatske, koju svi osjećamo i nosimo", zaključio je biskup Bogović.

Prije mise izaslanstva su položila cvijeće i svijeće kod spomen-obilježja masovne grobnice u Škabrnji. Nakon mise na Trgu dr. Franje Tuđmana održan je komemorativni kulturno-umjetnički program, potom hodnja do groblja sv. Luke. Tu su na spomen-obilježju kod središnjeg križa brojna izaslanstva položila svijeće i cvijeće te se molilo odrješenje za pokojne. U škabrnjskom predjelu Ambar 18. studenog 1991. g. agresor je masakrirao četrnaest branitelja i četrdeset i četvero civila, uglavnom starije životne dobi. U Škabrnji je u Domovinskom ratu poginulo 86 žrtava.

Hitovi: 2105