Središnja komemoracija o 70. obljetnici Bleiburške tragedije

Kreirano: Subota, 16 Svibanj 2015

Bleiburg, (IKA) – Svečano koncelebrirano misno slavlje u povodu 70. komemoracije žrtava Bleiburga i Križnoga puta predvodio je 16. svibnja na Bleiburškom polju u Austriji zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Organizator komemoracije je Počasni bleiburški vod, a organizator liturgije uime Hrvatske biskupske konferencije i BK BiH je Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu na čelu s ravnateljem dr. Tomislavom Markićem, koji je pozdravio tisuće okupljenih hodočasnika.

U propovijedi kardinal Bozanić podsjetio je kako se ovih dana Europa i svijet spominju 70. obljetnice završetka velikih patnja u II. svjetskom ratu. Dok je 1945. godine za zemlje zapadne Europe nastupilo oslobođenje od totalitarističkih ideologija zla, u Hrvatskoj, kao i u nekim drugim zemljama srednje i istočne Europe, "došlo je do zamjene jednoga režima s drugim, jedne totalitarističke vlasti drugom, dotadašnji nacifašizam je zamijenio komunizam. Za razliku od drugih zemalja kojima je završetkom II. svjetskog rata vraćena sloboda i demokracija, osvajanje vlasti od komunističkoga totalitarnog sustava za nas je značilo novi početak progona, zatvora i ubijanja nevinih ljudi; tu su jame i fojbe o kojima se nije smjelo govoriti, zatim sada već poznate i one još nepoznate i neistražene masovne grobnice i grobišta. Progoni i uklanjanje osoba nepodobnih režimu, osobito inteligencije koja nije dijelila marksističku ideologiju, čišćenje prostora od onih koji su bili ili mogli postati prepreka za komunistički režim, drastično uskraćivanje temeljnih čovjekovih prava i gaženje dostojanstva ljudske osobe označilo je, u većemu ili manjemu intenzitetu, razdoblje režima koji se u Hrvatskoj urušio tek 1990. godine". Kardinal Bozanić dodao je kako je posebno u nekim dijelovima Hrvatske, kao naprimjer u Istri, Hrvatskome primorju i Dalmaciji, domoljubni antifašistički otpor širokih masa u II. svjetskom ratu, koji je zaslužan za oslobađanje nacionalnoga teritorija u tome dijelu hrvatske zemlje, bio iskorišten i borbom komunista za osvajanje vlasti, kao i za provođenje marksističke revolucije. Puno je primjera da su isti ljudi, posebno katolički svećenici i vjernici laici, tijekom rata trpjeli i bili progonjeni od fašista, a nakon rata od komunista, rekao je kardinal, posebno istaknuvši istarskoga svećenika bl. Miroslava Bulešića, mučenika komunizma, ubijenog u Lanišću 24. kolovoza 1947. godine.

Zagrebački nadbiskup upozorio je kako se u našoj Domovini, "posebno zadnjih godina, ponovno žele oživjeti sukobi i stare ideološke podjele za koje se vjerovalo da su dijelom prevladane; raspiruje se mržnja, nameće se netrpeljivost i isključivost. Naime, nekima kao da je stalo produbljivati neistine ne bi li se produžio sukob i nasilje iz vremena totalitarizma. Nasuprot domoljubnom antifašističkom otporu iz II. svjetskog rata danas se pojavljuje neka nova ideologija antifašizma s diskursom iz pedesetih godina prošloga stoljeća koju ne nalazimo u suvremenosti drugih europskih zemalja. Izmišljanje neke fašizacije Hrvatske hrani tu ideologiju i daje joj priliku da se njezini promicatelji predstavljaju borcima protiv tih navodnih pojava, skrivajući pravu narav svoga djelovanja i ne dopuštajući da hrvatsko društvo raste u slobodi, zajedništvu i suživotu, u čežnji za napretkom, pravednošću i mirom, u otklonjenosti od svakoga totalitarizma".

Kardinal je istaknuo kako je za suvremen, miran i skladan razvoj hrvatskoga društva potreban odmak i otklon od ideologija zla dvadesetog stoljeća: fašizma, nacizma i komunizma i poručio: "Pustimo povijest povjesničarima bez straha pred istinom jer ideologije se boje istine i štite se propagandom laži. Ne dopustimo ni da sjeme novih ideologija antifašizma i antikomunizma unosi nove stare podjele u našu svakidašnjicu. Kao vjernici pozvani smo, u vjernosti Evanđelju, davati svjedočanstvo uvijek novog načina zajedništva."

"Danas smo se okupili na ovome polju gdje je, nakon završetka II. svjetskog rata, prije 70 godina, 15. svibnja 1945. godine, započela 'Bleiburška tragedija' hrvatskoga naroda, taj zločin protiv čovječnosti što ga je sustavno izvršila jugoslavenska vojska pod znakom crvene zvijezde petokrake. Na ovom polju počeo je Križni put koji je nastavljen u kolonama smrti, u neistraženim jamama i zloglasnim logorima; sve bez sudova, svjedoka i presuda, s ciljem da se žrtvama zatre svaki spomen i trag groba. O svemu se tome, od 1945. tijekom narednih 45 godina sve do demokratskih promjena u nas, nije smjelo ni govoriti, ni pisati. Strogo je određena damnatio memoriae – osuda na zaborav, rekao je kardinal i dodao: "Bleiburg je sve do pada komunističkoga režima ostao mjestom gdje se ipak moglo progovoriti o žrtvama i organizirati spomen na taj sustavni masovni pokolj Hrvata i pripadnika drugih naroda koji je počeo na ovome polju, a nastavljen je na raznim poznatim i još nepoznatim stratištima od Slovenije do Vukovara i Dubrovnika te još dalje. Stoga bleiburško okupljanje i bleiburški spomen ima posebno značenje i danas. Ono nam je i svjedok jednog vremena koje je nametalo šutnju, zatiralo pamćenje, širilo strah i kažnjavalo spomen."

Bleiburg i danas svjedoči o strahu koji se uvukao i proširio. Bojali su se mnogi, a čini se najviše naredbodavci i izvršitelji strašnih zločina. Zato je bilo uvedeno korjenito brisanje sjećanja i širenje laži sustavnom propagandom. A Isus nam poručuje: "Istina će vas osloboditi", rekao je kardinal Bozanić i istaknuo: "Na ovome mjestu kao zagrebački nadbiskup postavljam pitanja: Bojimo li se istine? Vladaju li u Hrvatskoj snage koje ne žele da istina dođe na vidjelo? Kako inače objasniti nemar državnih institucija da se dođe do koliko je moguće potpunije istine o svim žrtvama rata i poraća, da se ispitaju sve jame, masovne grobnice i stratišta, da ih se dolično označi, da se svim žrtvama, bez obzira kojem narodu ili vjeroispovijesti pripadaju, te bez obzira na kojoj su strani ili bez strane pale, zagarantira principijelan pijetet?"

Kardinal je istaknuo potrebu da se, koliko je moguće, popišu sve žrtve totalitarističkih ideologija zla, bez straha od istine na kojoj je strani bio veći broj stradalih. "U našoj zemlji, natopljenoj krvlju, važno je tražiti istinu da ne bismo ostali zatvoreni u prošlost i stalno bili izlagani potpirivanju mržnje kojom se hrane ideologije zla. Očekujemo da se hrvatske institucije i pojedinci koji bi mogli tome pridonijeti zauzmu za sustavno iznošenje istine. Istina će nedvojbeno otkriti posljedice zločina, ali će dopustiti i da progovori nada, bez koje je budućnost zatvorena", poručio je kardinal Bozanić.

Upozorio je da naše suvremeno polazište "ne smije biti u ideološkim sukobima II. svjetskog rata, jer su ti sukobi porazili jednu vrstu nečovječnih ideologija, ali su za našu Domovinu ostavili na životu drugu vrstu nečovječne ideologije. Nama je uporište mlađe i čvršće, u vrednotama demokracije i zajedništva koje se živjelo i očitovalo u obrani Hrvatske u Domovinskome ratu." Vjernike je pozvao da Bleiburško polje gledaju vjerničkim srcem, jer "ovdje, gdje je smrt ostavila duboke tragove, pred nama je rječita poruka nade." Nada, prosvijetljena Kristovom žrtvom, govori o Božjoj objavi u tom istom trpljenju i o Božjem milosrđu. Kardinal je istaknuo i snažan poziv bl. kardinala Alojzija Stepinca na opraštanje i pomirenje koji je potvrdio svojim mučeničkim životom i smrću, te ponovio riječi sv. Ivana Pavla II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. kako "oprostiti i pomiriti se znači očistiti sjećanja od mržnje, zavade, želje za osvetom, znači priznati bratom čak i onoga koji nam je nanio zlo, znači ne dopustiti da nas pobijedi zlo, nego zlo svladavati dobrim".

"Nismo ovamo došli nošeni zlom, strahom i progonstvom, nismo vođeni političkim motivima, nego smo tu kao djeca istoga milosrdnoga Oca koji nas je potaknuo na zajedništvo, na molitvu u radosti što smrt nema zadnju riječ, na istinu koja odjekuje u našoj čežnji za onim vrijednostima koje nadilaze prolaznost. Danas se nismo došli vratiti u prošlost i ostati u njoj, nego moliti za našu Domovinu, za naše obitelji, djecu i mlade. Samo tako ćemo biti osjetljiviji u zauzetosti za istinu koja oslobađa, poručio je kardinal Bozanić. (Cjeloviti tekst kardinalove propovijedi donosimo u rubrici Dokumenti)

U uvodnom dijelu programa komemoracije kardinal Bozanić predvodio je molitvu odrješenja na groblju Unterloibach s kojega je krenula procesija do oltarnog prostora na Bleiburškom polju gdje je molitveni predprogram animirao fra Ivica Vrbić, OFM Cap. Spomen slavlje uveličao je Katedralni muški zbor iz Zagreba pod vodstvom maestra Miroslava Martinjaka uz orguljsku pratnju Nevena Kraljića. Na misi je posluživala katedralna asistencija iz Zagreba koju čine bogoslovi Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa pod vodstvom ceremonijara dr. Denisa Barića.

U nastavku komemoracije molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti predvodio je muftija dr. Aziz Hasanović, slijede govori i polaganje vijenaca kod spomen obilježja. Program je vodila urednica vjerskoga programa HKR-a Tanja Popec, a izabrane tekstove čitao glumac Joško Ševo. Komemoracija je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i dr. Dragana Čovića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskoga naroda.

Hitovi: 4157