Znanstveni skup "Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i poraća" (2)

Kreirano: Srijeda, 25 Studeni 2015

Zagreb, (IKA) - Uvodno predavanje skupa "Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu II. svjetskog rata i poraća" s temom "Hrvatska u stoljeću promjena. Od stvaranja prve jugoslavenske države do kraja Drugoga svjetskog rata" održao je doc. dr. Ivica Šute s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 

U predavanju je približeno vrijeme u kojem je djelovao nadbiskup Alojzije Stepinac. U tom je kontekstu naglasio kako se za to vrijeme, hrvatsko društvo suočilo s velikim političkim i društvenim promjenama, koje su velikim dijelom bile odraz sveukupnih svjetskih procesa i preslagivanja na globalnoj razini.

Naime, u proteklih stotinjak godina Hrvatska je promijenila pet državnih zajednica i dva opća globalna gospodarsko-politička sustava te se suočila s tri rata, od kojih su dva bila svjetska. Unutar promatranoga vremenskog raspona hrvatske povijesti naročito obilježje predstavljalo je njezino jugoslavensko iskustvo, koje je obilježeno čitavim nizom proturječnosti i mijena, a u kojemu se kao konstanta javlja i hrvatsko pitanje. Predavač je poseban osvrt dao na ratne godine, te vrijeme netom po završetka rata, kada se komunistička vlast nije ustručavala razračunavati sa svojim ideološkim protivnicima. U tom je kontekstu kao poseban proces istaknuo onaj protiv nadbiskupa Stepinca, 1946., te stavljanje na teret hrvatskoga naroda ustaške zločine.

U predavanju "Stvaranje mita o nadbiskupu Stepincu nakon 1945. doc. dr. Tomislav Anić s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta naglasio je kako je vrijeme pred sam završetak II. svjetskog rata i razdoblje poraća bilo je izrazito burno za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj, posebice za njezina prvog čovjeka nadbiskupa Alojzija Stepinca. Bilo je to razdoblje sustavnog manipuliranja pojedincem, guranje čovjeka u samozaborav u kojem su svi trebali postati objekt oblikovan po mjeri vlasti. Upravo je u takvim okolnostima Komunistička partija Jugoslavije u Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj vidjela najveću opasnost za provođenje svojeg programa. Obračun s nadbiskupom Stepincem, kao simbolom otpora, pratio se kroz tekstualne i slikovne prikaze četiriju listova, dvaju zagrebačkih Vjesnika i Kerempuha te dvaju beogradskih Politike i Ježa kako bi se mogla pratiti geneza negativnog mita preko propagandnog djelovanja prije, za vrijeme te netom po svršetku montiranog sudskog procesa. To se je odvijalo od proljeća 1945., do okončanja montiranoga procesa Stepincu.

Podsjetio je, kako se radilo prema uputama iz SSSR, prema kojima državne institucije trebaju raditi na demoraliziranju i cijepanju Crkve, što je obuhvatilo čitav niz negativnih radnji prema crkvenim velikodostojnicima, poput širenja dezinformacija, utjecaj na svećenike, stvaranje doušničke mreže. Dakle, prema tom planu, Crkvu je trebalo moralno i materijalno devastirati kako bi izgubila javno-pravni karakter. Slijedeći taj obrazac, KPJ u Crkvi je prepoznala nacionalnu snagu koju je trebalo infiltrirali ateizmom, te ju označile kao opasnu. Stoga je bila namjera kompromitirati Katoličku Crkvu pred vjernicima, ali i međunarodnom zajednicom je pokazati protunarodnom i protudržavnom. Dr. Anić citirao je više novinskih napisa, posebno onih uoči uhićenja kardinala Stepinca.

Hitovi: 3208