Započeo skup "Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu Drugoga svjetskog rata i poraća"

Kreirano: Srijeda, 25 Studeni 2015
Zagreb, (IKA) - Znanstveni skup "Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu II. svjetskog rata i poraća" otvoren je u utorak 24. studenoga u dvorani Vijenac u Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Skup u organizaciji Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskog katoličkog sveučilišta pobudilo je veliko zanimanje, te su zainteresirani ispunili dvoranu Vijenac, a skup se prati i u dvorani 2 putem video-linka.
Na skupu sudjeluje zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Ivan Devčić i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, kao i više hrvatskih biskupa, izaslanik predsjednice RH Andro Krstičević Opara, nekoliko veleposlanika akreditiranih u RH, kao i novoimenovani veleposlanik RH pri Svetoj Stolici Neven Peličarić. Također su skupu nazočni i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve, muftija Aziz Hasanović, kao i predstavnici drugih vjerskih zajednica u RH, te javnoga, kulturnog i političkog života, kao i profesori i studenti katoličkih učilišta.
U pozdravnoj riječi, kardinal Bozanić izrazio je radost zbog održavanja toga skupa kojemu je cilj na znanstven način, sa svom odgovornošću i otvorenošću, razmotriti jedno od pitanja vezanih uz život zagrebačkog nadbiskupa blaženoga Alojzija Stepinca, koje se snažno i višeslojno odražava u našoj sadašnjosti, uvelike nadilazeći granice Hrvatske.
Kardinal je istaknuo da je očito i prema predloženim predavanjima, da je odnos nadbiskupa Alojzija Stepinca prema Srbima u Hrvatskoj u relativno kratkom povijesnom razdoblju potrebno sagledati na pozadini previranja u Europi i svijetu nakon raspada Austro-Ugarske monarhije i javljanja raznih težnja koje su rađale nove državne zajednice. Potrebno je to sagledati i u vidu pojave novih hegemonija i u vrtlogu oblikovanja triju totalitarizama koji su obilježili dvadeseto stoljeće: nacional-socijalizma, fašizma i komunizma.
Svrha ovoga simpozija leži u tome da se, mimo političkih interesa, iznesu činjenice i njihovo tumačenje koje – jer slijedi znanstvenu metodu – može biti provjereno od svih koji se s njima susreću. U tome traganju za istinom vjerujemo da će ovaj Simpozij pridonijeti osvjetljavanju odnosa nadbiskupa Stepinca prema pripadnicima srpskoga naroda u Hrvatskoj i prema Srpskoj pravoslavnoj Crkvi, istaknuo je kardinal Bozanić, te nastavio: "Nadbiskupov život i djelovanje postao je prizma kroz koju su prolazile razne nijanse odnosa prema hrvatskim vjernicima, prema hrvatskom narodu i njegovoj čežnji za slobodom i državom, kako u vrijeme njegove službe, tako i nakon nje. Zanimljivo je vidjeti kada se i zašto pojavljuju napetosti u onome području koje se uobičajeno zove hrvatsko-srpskim odnosima. To otvara zahtjev za odgovorima na niz pitanja, kao što su: Kako to da do određenoga razdoblja izraženijih teškoća u hrvatsko-srpskim odnosima nije bilo i što su bili uzroci njihova pojavka? Na koji se način politički odnosi prelamaju u životu Crkve? Gdje je u svemu tome mjesto zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca? Kako se on postavio svojim razmišljanjem, govorenjem i djelovanjem? Što je učinio, a što nije učinio? Na temelju čega se nadbiskupa Stepinca optuživalo i optužuje danas? Smije li ga se na temelju danas dostupnih dokumenata osuđivati ili promatrati kao uzor?"
U tom kontekstu kardinal Bozanić ponovio je kako je "za nas katolike kardinal Alojzije Stepinac blaženik te vjerujemo uskoro i od Katoličke Crkve proglašeni svetac. Kao vjernike ta nas činjenica potiče da ga nastavimo još dublje upoznavati. Dakle, i vjernički nam je stalo da istinom dopiremo do svega što je njega učinilo dostojnim liturgijskoga čašćenja i primjerom nasljedovanja Isusa Krista. I čim smo snažnije usmjereni na duhovnost, tim smo privrženiji promicanju svakoga pristupa koji čestito iznosi istinu, te smo zahvalni svima koji svojim historiografskim radom i povijesnim istraživanjima pridonose da nadbiskup Stepinac ne bude prepušten proizvoljnim manipulacijama."
Na kraju je kardinal Bozanić izrazio nadu da će ovaj skup biti doprinos inicijativi pape Franje da se putem radne skupine, u kojoj bi trebali biti stručnjaci, učini korak prema boljemu razumijevanju života i djelovanja blaženoga Alojzija Stepinca.
Ovakvi su simpoziji važni osobito za nove naraštaje za koje smo odgovorni mi, kako što su u ono vrijeme bili odgovorni tadašnji duhovni pastiri i politički nositelji vlasti. Ta odgovornost nam ne dopušta da djeca i mladi budu hranjeni neistinama, nego da im pomognemo susresti istinu, zaključio je kardinal.
Sudionicima skupa obratio se i rektor HKS-a prof. dr. Željko Tanjić. Podsjetio je kako se u Apostolskoj konstituciji Ex corde Ecclesiae sv. Ivana Pavla II. koja je posvećena katoličkim sveučilištima u točki 30 kaže: "Temeljno poslanje nekoga sveučilišta je trajno traženje istine putem istraživanja, čuvanja i posredovanja znanja za dobrobit društva". Slijedeći tu misao u svom je dekretu osnutka HKS-a De luce vera illuminata veliki kancelar našeg Sveučilišta, kardinal Josip Bozanić napisao: "Želja mi je da Hrvatsko katoličko sveučilište bude sposobno vršiti nepristrano istraživanje istine te čuvati i posredovati znanje." Od samoga početka naše Sveučilište, u okviru svojih mogućnosti, ostaje vjerno ovoj zadaći i poslanju: traženju istine. Stoga nas nije iznenadio prijedlog i poticaj našeg Velikog kancelara da organiziramo znanstveni skup koji je posvećen pitanju odnosa blaženog Alojzija Stepinca, zaštitnika našega Sveučilišta i Srba u Hrvatskoj u kontekstu II. svjetskog rata i poraća i to upravo s ciljem da istina o kardinalu Stepincu postane još jasnija, rekao je rektor Tanjić. Zahvalio je svima koji su omogućili da se ostvari ovaj skup, "ovu gozbu intelektualne ljubavi u žudnji za istinom sve u nadi da ćemo, upravo na poticaj pape Franje i našeg velikog kancelara, čuti jedni druge, razgovarati i otvarati se sve više Istini, pisanoj velikim slovom, prepoznajući i međusobne rane i boli koje smo kao kršćani pozvani vidati i zacjeljivati na dobro svih nas, posebice hrvatskog društva, u njemu pak posebice na dobro Hrvata i Srba i svih građana Hrvatske, kao i u nadi blaženije budućnosti. Siguran sam, u međusobnoj ljubavi i poštovanju". 
Posebnu zahvalu izrekao je predavačima, posebice dr. Esther Gitman koja je za tu prigodu došla iz New Yorka i koja je održala predavanje dan ranije. Također je zahvalio i predavačima iz Beograda, kao i medijima koji su pokazali veliko zanimanje za skup.
Na otvaranju simpozija sudjelovao je Zbor studenata HKS-a.
 
Hitovi: 3506