Komisija za Hrvatski martirologij - Crkva hrvatskih mučenika

Naziv Autor
Postulature - mrežne stranice
Prikaz # 

Potkategorije

  • s.Žarka Ivasić

    Sestra Žarka Ivasić (1908. – 1946.) „Nisam kriva, znam da nisam kriva... Ako treba umrijeti, spremna sam i umrijeti“.
              Ove riječi sestre Žarke Ivasić gotovo su jedine ostale zapisane kao one koje je izgovorila suočivši se s pozivom Isusa Krista na najveću i najsvečaniju žrtvu ljubavi: polaganje života za svakog čovjeka, i prijatelja i neprijatelja.
               Izgovoriti ove riječi pred mogućnošću bijega, ili pak podilaženja onima koji su lažnu osudu vješto pripravili u svojim planovima uništenja jedne vjere i nacije – nije bilo nimalo lako. I doista, te su riječi bile svečan čin prinosa, žrtve jedne redovnice prikazane za mnoge. Ne samo u tom ključnom trenutku života, nego i u godinama poniznog služenja čovjeku patniku.

    Sestra Žarka, krsnim imenom Julijana, rođena je 18. studenog 1908. godine u Krašiću, gdje živi sve do godine 1931., kad odlazi u samostan Družbe sestara milosrdnica svetog Vinka Paulskog u Zagrebu. Rast Julijanine vjere i odabir redovničkog zvanja imali su čvrst temelj u svjedočkoj vjeri njezinih roditelja, obitelji i župe. Tako Julijana u svom odabiru slijedi primjer svoje starije sestre Terezije (s. Hildeberte) i mnogih djevojaka iz svog mjesta. Ulaskom u novicijat 1932. godine dobiva redovničko ime Žarka. Godine 1936. polaže doživotne zavjete.
               Put njezina služenja Bogu i čovjeku usmjeruje je najviše na služenje bolesnicima. Djelovala je u više bolnica – Gračacu, Banjoj Luci, Petrinji, a od 1939. do 1943. godine u Otočcu. Tijekom Drugoga svjetskog rata bolnica u Otočcu našla se na vjetrometini vojnih sila.
                U bolnicu su pristizali ranjenici sukobljenih strana. Sestra Žarka nastojala je svakomu pristiglom ranjeniku pristupiti jednako, bez razlike, a u skladu sa svojim milosrdničkim poslanjem svjedočiti Isusa Krista u ljubavi prema svakom čovjeku. To je istodobno bilo razlogom zbog kojega su u Gospiću godine 1946. komunističke vlasti osudile sestru Žarku na smrt vješanjem. Zamolbe njezine Družbe za smanjenjem kazne ishodile su samo drugačiju smrt – strijeljanjem.

           Prema zapisniku od 15. svibnja 1946., pisanom u zatvoru Okružnog suda za Liku u Gospi- ću, sestri Žarki Ivasić određen je dan i sat izvršenja presude: 16. svibnja 1946., u četiri sata ujutro. Posljednja želja osuđenice, navodi zapisnik, bila je „da ju posjeti svećenik i jedna od bolničkih časnih sestara“. Njezini posljednji dani u gospićkom zatvoru, odlazak na stratište i smrt, ostavili su u mnogima sliku hrabre i predane kršćanke – redovnice, koja smrt podnosi čvrstom vjerom u Gospodina. Glas mučeničke smrti sestre Žarke i dalje živi potičući na svjedočanstvo kršćanske vjere i ljubavi prema bližnjemu. Strijeljana je 16. svibnja 1946. godine u Gospiću, a tijelo joj počiva u blizini kapelice Svete Marije Magdalene na gospićkom groblju.

    Družbu sestara milosrdnica upravo je postojan glas svjedoka 2007. godine potaknuo na započinjanje sustavnog istraživanja života i stradanja sestre Žarke Ivasić prikupljanjem svjedočanstava i dokumentacije, s ciljem započinjanja postupka za njezino proglašenje blaženom. Kauza je u svojoj preliminarnoj fazi.

    Na zamolbu postulatora mons. Juraja Batelje, dobivši jednoglasni pristanak Hrvatske biskupske konferencije i nihil obstat Kongregacije za kauze svetaca, mons. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, izdao je 3. travnja 2011. Proglas kojim izražava svoju namjeru pokretanja postupka za proglašenje blaženom i svetom sestre Žarke Ivasić.

    Literatura: Popić, s. Veronika, Sestra Žarka Ivasić – mučenica svoga zvanja, Zagreb, 2010.

  • vlč. Miroslav Bulešić

    Miroslav Bulešić (1920.-1947.) - Rodio se 13. svibnja 1920. u istarskom selu Čabrunići, župa Svetvinčenat. Teologiju i filozofiju studirao je u Rimu na papinskom sveučilištu Gregoriana.
                Za svećenika je zaređen u 11. travnja 1943. godine. Služio je kao župnik u Baderni i Kanfanaru. Početkom školske godine 1946./47. imenovan je pod-ravnateljem i profesorom u sjemenišnoj gimnaziji u Pazinu.
             U kolovozu 1947. pratio je izaslanika Svete Stolice mons. Jakova Ukmara kod dijeljenja krizme u Buzetu i okolnim župama. Organizirani protucrkveni nasilnici 23. kolovoza 1947. spriječili su dijeljenje krizme u Buzetu. Idućeg dana, na blagdan sv. Bartola, 24. kolovoza pokušali su spriječiti misu i krizmu u Lanišću. Kad u toj nakani nisu uspjeli, upali su u župni stan gdje su mučili i zaklali dvadesetsedmogodišnjeg svećenika Miroslava Bulešića.
             Vlasti su tek 1958. dopustile da se njegovi tjelesni ostatci prenesu u rodnu župu. Kao svećenik Miroslav Bulešić dosljedno je živio u skladu s programom koji je zapisao na mladomisničkoj sličici: „Dođi kraljevstvo Tvoje! Budi volja Tvoja!“ Odlikovao se nesebičnim radom i zalaganjem za dobro svoje braće ljudi sve do žrtve vlastitog života. Preranu smrt spremno je prihvatio u vršenju svoje svećeničke službe i kao svjedočanstvo vjere.
                 Već od njegove mučeničke smrti mnogi svećenici i vjernici laici utječu se zagovoru Miroslava Bulešića moleći Božju pomoć po njegovom zagovoru. Porečko-pulska biskupija provela je službeno istraživanje radi proglašenja Bulešića blaženim i predala je 2004. godine Kongregaciji za kauze svetih odgovarajuću dokumentaciju. Na molbu Hrvatske biskupske konferencije preko predsjednika mons. Marina Srakića da se požuri s kanonizacijom, prefekt Kongregacije kard. Amato odgovorio je da će „Poziciju o mučeništvu“ Miroslava Bulešića teolozi-konzultori proučiti tijekom 2012. godine.
             Literatura: Antun MILOVAN, Svjedok vjere Miroslav Bulešić, Pazin-Poreč, 1996. Ivan MILANOVIĆ, Događaji u Lanišću 1947. g., Hrvatsko sud- stvo 4/1997., Zagreb, str. 34-42. Mate ŽMAK-MATEŠIĆ, Krvava krizma Lanišće 1947., Lanišće, 1997. (II. izd. 2007.) Marijan BARTOLIĆ, Sluga Božji Miroslav Bulešić, svećenik- mučenik, Pazin, 2000. Postulatura Sluge Božjega Mi- roslava Bulešića, Sluga Božji Miroslav Bulešić, svjedok vjere, Poreč – Pula, 2002. Vjekoslav MILOVAN, Miroslav Bulešić svjedok Kristov, Poreč – Pula, 2006. Vjekoslav MILOVAN, Bio je svet svećenik, Pazin – Pula, 2010. Kontakti: Postulatura Sluge Božjega Mi- roslava Bulešića, Kalpurnija Pizona 4, 52100 Pula. Postularot je mons. Vjekoslav Milovan, tel./faks: 00385 (52)391-989. Postulatura nema svoga glasila.

  • Fra Leo Petrović i 65 subraće
  • Bl. Alojzije Stepinac - biskup i mučenik
  • Bl. Drinske mučenice