Biskup Komarica predvodio komemoraciju u Krnjeuši u povodu 75. obljetnice stradanja župnika Krešimira Barišića i vjernika

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
Kategorija: Hrvatski martirologij Kreirano: Ponedjeljak, 08 Kolovoz 2016 Napisao/la s. Veronika Popić

Krnjeuša, (IKA/TABB) - Na devastiranom katoličkom groblju u Krnjeuši kod Bosanskog Petrovca banjolučki biskup Franjo Komarica prevodio je 7. kolovoza komemoraciju u povodu 75. obljetnice mučeničke smrti župnika Krešimira Barišića i stradanja više od 240 domaćih vjernika. Uz biskupa Komaricu koncelebrirali su domaći župnik iz Drvara i upravitelj ugasle župe Krnjeuša Davor Klečina te biskupov tajnik Boris Jorgić. Na misi je osim nekoliko katolika iz Bosanskog Petrovca sudjelovala i skupina župljana iz Drvara i Bihaća. Na početku župnik Klečina istaknuo je da je vjetar koji je tijekom mise jako puhao „simbol vjetrometine povijesnih zbivanja i nedaća na kojoj se našla župa Krnjeuša, zbrisana s lica zemlje početkom kolovoza 1941".
U propovijedi biskup Komarica istaknuo je da je „Banjolučka biskupija u proteklom stoljeću, kao ni jedna druga katolička biskupija na ovom dijelu europskog kontinenta platila izuzetno visoku cijenu svoje vjernosti Kristu i njegovom namjesniku na zemlji - rimskom biskupu, tj. Papi". Podsjetio je da je „samo iz Bihaćkog dekanata, kojem je pripadala i župa Krnjeuša, ubijeno čak pet župnika tijekom ratnih godina 1941.-1945., među njima i krnjeuški župnik Krešimir Barišić".
Biskup je istaknuo da „sadašnji trenutak crkvene i društvene povijesti traži od nas da konačno odlučno pristupimo ustanovljenju istine, zauzimanju za pravdu i nastavljanju pružanja i traženja oproštenja i izgradnji pomirenja i pravednog mira".
Potom je ocrtao lik župnika Krešimira Barišića za kojega su njegovi suvremenici tvrdili da je „svojim župljanima bio pravi otac, a kada je i inovjercima (tj. pravoslavcima ili muslimanima) mogao iskazati ljubav i pomoć, to mu je bio poseban užitak". „Nažalost, kada je početkom kolovoza 1941. uhvaćen od ustanika blizu svoje župne crkve, teško je zlostavljan i polumrtav bačen u zapaljenu župnu crkvu u kojoj je izgorio zajedno s još dvojicom sjemeništaraca. Treći sjemeništarac ubijen je u pokolju katolika koji je uslijedio, a ubijeno je više od 240 domaćih župljana – Hrvata, Slovenaca, Poljaka i Nijemaca. Ubijeni su 'iz mržnje na katoličku vjeru' – te su kao takvi po crkvenom naučavanju kandidati za uzdizanje na oltar", istaknuo je biskup Komarica. Biskup je potaknuo vjernike na praštanje i pomirenje te na izgradnju pravednoga i trajnoga mira.
Izbijanju partizansko-četničkog ustanka u zapadnoj Bosni i istočnoj Lici 27. srpnja 1941. na udaru ustanika našla se i župa Krnjeuša, između Bihaća i Bosanskog Petrovca. Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću. Točan broj ubijenih stanovnika Hrvata nikad nije utvrđen. Istraživanjima se došlo do preliminarne brojke od 240 bestijalno ubijenih nedužnih civilnih osoba hrvatske nacionalnosti, od toga 72 žene i 49 djece do 12 godina starosti. Brojka od 240 osoba - koja nije konačna - odnosi se na uži dio župe i ne obuhvaća predjele koji su najviše stradali: južni dio župe oko Kulen Vakufa i Vrtoča s pripadajućim selima. Župa Krnjeuša je u kolovozu 1941. u potpunosti je uništena tako da danas nema nikakva vidljiva traga njezina postojanja, osim devastiranog groblja "Kod Križa" na kojem je vidljiv samo jedan nadgrobni spomenik. Na mjestu gdje je bila župna crkva sagrađena je, 70-ih godina proteklog stoljeća, obiteljska kuća.
Sličnu sudbinu posvemašnjeg uništenja tada su doživjele i katoličke župe u Bosanskom Petrovcu, Drvaru i Bosanskom Grahovu, te Borićevac, Srb, Donji Lapac i Udbina u susjednoj Lici.
Po završetku II. svjetskog rata većini preživjelih stanovnika tih župa tadašnje komunističke vlasti nisu dopustile povratak na rodna ognjišta, a njihova imovina je u međuvremenu dobila nove vlasnike.
Lani je na groblju u Krnjeuši služena prva misa nakon pune 74 godine.

Hitovi: 511