Kršćanski mučenici u novijoj istarskoj povijesti

Korisnička ocjena: 0 / 5

Zvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivnaZvjezdica neaktivna
 
Kategorija: Hrvatski martirologij Kreirano: Srijeda, 25 Svibanj 2016 Napisao/la s. Veronika Popić

Umag, (IKA) - U petak, 20. svibnja u Umagu je započelo višednevno obilježavanje Dana sv. Pelegrina, zaštitnika Umaga. Prvoga dana umaški ogranak Matice hrvatske organizirao je tribinu pod naslovom „Kršćanski mučenici u novijoj istarskoj povijesti" na kojoj je predavanje održao prof. dr. Stipan Trogrlić, voditelj pulske podružnice Instituta za društvene znanosti „Ivo Pilar". Na početku je sve okupljene pozdravio predsjednik umaške Matice hrvatske Mato Vidović, koji se tom prigodom prisjetio nedavno preminulog dugogodišnjeg izuzetno aktivnog člana Matice Stelia Prodana. Događaju su uz predstavnike gradskih vlasti i žitelje Umaga nazočili umaški župnik vlč. prof. dr. Josip Grbac i kapelan vlč. Roko Smokrović.
Dr. Trogrlić se na početku osvrnuo na sam pojam mučenik, martiryion , te naglasio kako je svjedočanstvo mučenika više od samog trpljenja - to je svjedočenje u vjeri i za vjeru. Mučenik izabire smrt kao najuzvišeniji čin svoje vjere jer je to naučio od svog Učitelja Isusa Krista. U povijesti Crkve, istaknuo je predavač citiravši konstituciju Lumen gentium, uvijek je bilo mučenika koji će pred svima, a osobito pred progoniteljima pružati najveći dokaz ljubavi i sličnosti s Kristom i „slobodno primiti smrt za spasenje svijeta".
Podsjetio je na četiri uobičajena kriterija za definiciju mučeništva: da je pojedinac podnio fizičku smrt, da je podnio smrt in odium fidei, da je smrt prouzročio neprijatelj kršćanske vjere i da je smrt voljno prihvaćena, naglasivši potom kako dr. Josip Grbac, profesor moralne teologije, navodi i druga tri kriterija koja se uzimaju s moralnog stajališta. Prva je da je netko podnio muku i tjeskobu zbog vjernosti prema Gospodinu bez obzira je li nastupila nasilna smrt, zatim da je smrt podnio ne in odium fidei, nego jer je branio načelo ljudske solidarnosti i ljubavi prema braći u nevolji i treće, da je umro iz ljubavi prema bližnjemu.
Predavač je spomenuo sv. Pelegrina koji je podnio mučeništvo 23. svibnja 303. godine, dekapitacijom kod rta Đuba. Predstavio je zatim prvo svećenike koji su doživjeli maltretiranja za vrijeme fašizma sa naglaskom na nedaće koje proživio mons. Božo Milanović. Spomenuo je maltretiranja koja su podnijeli slijedeći svećenici: župnik u Vranju Ivan ujčić, u Žminju Ivan Filiplić, u Svetom Petru u Šumi Liberat Sloković, u Buzetu Ivan Flegi, u Draguću Vinko Žigulić, u Grdoselu Šime Frulić, u Zrenju Šime Červar; svi su oni, a i mnogi drugi trpjeli zastrašivanja, a nerijetko i uhićenja pod lažnim optužbama i maltretiranja po zatvorima, nakon čega su mnogi umrli od posljedica.
S nekoliko je primjera dr. Trogrlić potom prikazao podmukli odnos komunističkih vlasti prema Crkvi koja je smatrana unutarnjim neprijateljem, koju se nije moglo kontrolirati, i koja je bila u stalnoj vezi s vanjskim neprijateljem, Vatikanom. Jedna od prvih žrtava bio je župnik u Rovinjskom Selu Angelo Tarticchio, koji je ubijen i bačen u jamu nedaleko Lindara. Tijekom 1946. među uhićenim i zatvorenim svećenicima našli su se Giovanni Zugan na službi u Novoj Vasi, Angelo Bona u Oprtlju i Slavko Kalac u Gradini, te drugi koji su privođeni sa najapsurdnijim optužbama. O svećenicima i bogoslovima žrtvama rata i poraća najbolje govori spomenik Presječeni monoliti kod crkve Sveta Marija Svetomore gdje su zapisana njihova imena, na trajno sjećanje ali i kao opomena budućnosti.
Predavač je zatim spomenuo okolnosti krvave krizme, napomenuvši mnoge upitne detalje u kasnijem razvoju događaja, kao što je pokušaj da se liječnicima koji su izvršili obdukciju naredi što trebaju napisati u obdukcijskom nalazu.
Dr. Trogrlić je podsjetio i na okolnosti stradanja bl. Francesca Bonifacia i don Angela Tarticchia zaključivši kako su sva navedena imena samo dio duge kolone kršćanskih mučenika u novijoj istarskoj povijesti. Za neke od njih, kao za blaženike Miroslava Bulešića i Francesca Bonifacia dokazano je da su podnijeli mučeničku smrt in odium fidei, za neke se može pretpostaviti da su ubijeni iz istih razloga dok je jedan veći dio pretrpio muke zbog svoje vjernosti Bogu i načelima kršćanskog humanizma. U praksi ta vjernost se često očitovala obranom ljudskog dostojanstva, obespravljenih pojedinaca i zalaganjem za prava ugroženih nacionalnih kolektiviteta. Svi su oni ustali protiv divinizacije rase u doba fašizma, odnosno klase u doba komunizma. Crkva u Istri, slijedeći njihov primjer i moleći se njihovom zagovoru, pozvana je u ovom vremenu diktature relativizma, svjedočiti za Boga i neprolazne, Vječne Istine koje svoje ishodište imaju u Njemu. U zgodno i nezgodno vrijeme, bilo da to netko sluša ili odbija, rekao bi sv. Pavao, Crkva je sakrament spasenja i taj se sakrament najzornije ostvaruje kroz davanje života, kroz mučeništvo, zaključio je dr. Trogrlić.
Dani sv. Pelegrina nastavit će se duhovnom pripravom koju će predvoditi mons. Janez Oberstar, rektor tršćanskog Biskupijskog misijskog sjemeništa Redemptoris Mater, te završiti svečanim misnim slavljem koje će na dan sv. Pelegrina predvoditi porečki i pulski biskup u miru Ivan Milovan.

Hitovi: 935